Vaskrs, najveći i najradosniji hrišćanski praznik je dan, kada se Gospod Isus Hrist vratio u život, tačnije, Vaskrsao iz mrtvih i vratio se među žive. Na Veliki petak je razapet na krst sa još dvojicom svojih učenika, gde je vaskrsao treći dan, tj. u prvu nedelju posle Velikog petka.
Vaskrs je praznik koji nema tačno određen datum u godini da bi se obeležavao svake godine, kao pojedini praznici, već se obeležava posle jevrejske Pashe, i to u prvoj nedelji nakon punog meseca. Vaskrs se može obeležavati najranije 4. aprila, a najkasnije 8. maja. Srpska pravoslavna crkva Vaskrs praznuje prema Pravoslavnoj pashaliji, koja inace nema dodirnih tačaka ni sa Julijanskim ni sa Gregorijanskim kalendarom, dok datum Vaskrsa određuje Jerusalimska patrijaršija.
Na dan Vaskrsa, pravoslavci se pozdravljaju rečima ,,Hristos vaskrse’‘, a otpozdravlja rečima ,,Vaistinu vaskrse”.
Ponoćnom liturgijom u Sabornom hramu u Vranju je obeležen poslednji dan žalosti i gde kreće praznik vaskrsnjuća Gospodnjeg. U porti hrama je bio prisutan veliki broj sugrađana koji su sa sveštenstvom i plaštanicom kružili oko crkve.
Vaskršnjom liturgijom koja počinje u 7 časova, biće započeto slavlje u čast vaskrsnuća, gde će na kraju moći da se pričeste oni koji su postili, a ispovedanjem dan ranije, zatražiti oproštaj za počinjene grehe.