Svetski dan dijabetesa obeležava se 14. novembra i predstavlja najveću kampanju u svetu posvećenu ovoj hroničnoj bolesti. Prema proceni Instituta za javno zdravlje od dijabetesa boluje približno 750.000 osoba ili 13,2 odsto odraslog stanovništva republike Srbije.
Ovogodišnja tema Svetskog dana borbe protiv šećerne bolesti (dijabetesa) je, kao i prošle godine, “Porodica i dijabetes” sa ciljem podizanja svesti o uticaju koji dijabetes ima na porodice i mrežu podrške obolelima, kao i promovisanja uloge porodice u nezi, prevenciji i edukaciji o dijabetesu.
Upoznajte dijabetes
Dijabetes se javlja kada pankreas više nije u stanju da proizvede insulin, ili kada organizam ne može adekvatno da iskoristi postojeći insulin.
Insulin je hormon koji pomaže da glukoza uđe u ćelije, u svrhu proizvodnje energije.
Nemogućnost da proizvede insulin ili da se efektivno iskoristi postojeći insulin, dovodi do povećanog nivoa glukoze u krvi (stanje poznato kao hiperglikemija). Dugoročno visok nivo glukoze u krvi je povezan sa oštećenjem tkiva različitih organa.
Ukoliko se ne leči, dijabetes može dovesti do ozbiljnih komplikacija, kao što su slepilo, amputacija, insuficijencija bubrega, infarkt i moždani udar. Dijabetes je bio odgovoran za četiri miliona smrtnih slučajeva u svetu u 2017. godini!
Prema podacima Registra za dijabetes Gradskog zavoda za javno zdravlje, u Beogradu je 2018. godine registrovano ukupno 85.773 osoba sa dijabetesom. Novoobolelih je iste godine bilo 1.270 (628 muškaraca i 642 žene).
Najčešći tipovi dijabetesa
Dijabetes tip 1
Dijabetes koji je najčešće prouzrokovan auto-imunim procesom, koji utiče na ćelije koje proizvode insulin je upravo dijabetes tip 1. Razlog nije u potpunosti poznat. Pankreas osobe sa dijabetesom tip 1 proizvodi vrlo malo ili nimalo insulina. Bolest može da utiče na osobe bilo koje životne dobi, ali se najčešće razvija kod dece i mladih. U terapiji ovog tipa dijabetesa se svakodnevno koriste injekcije insulina u cilju kontrolisanja nivoa glukoze u krvi.
Dijabetes tip 2
Ovaj tip dijabetesa nekada se nazivao insulin nezavisni dijabetes ili dijabetes u odrasloj životnoj dobi i odgovoran je za najmanje 90 odsto svih slučajeva dijabetesa. Odlikuje se otpornošću tkiva na insulin i/ili nedostatkom insulina.
On se može javiti u bilo kom uzrastu, a nekada ostaje neprimećen dugi niz godina. Dijagnoza se u pojedinim slučajevima postavi tek nakon pojave komplikacija bolesti ili nakon rutinske analize krvi i urina.
Često, ali ne uvek, je povezan sa prekomernom težinom ili gojaznošću, koja sama po sebi može da izazove insulinsku rezistenciju i dovesti do povišenog nivoa glukoze u krvi.
Osobe sa dijabetesom tipa 2 često u početku bolesti mogu popraviti svoje stanje putem vežbanja i pravilnom ishranom. Međutim, tokom vremena će se kod većine pojaviti potreba za upotrebom lekova.
Gestacijski dijabetes
Oblik dijabetesa koji se manifestuje povišenim nivoom glukoze u krvi tokom trudnoće naziva se gestacijski dijabetes. On se razvija u jednoj od 25 trudnoća širom sveta i povezan je sa rizikom od pojave različitih zdravstvenih problema majke i bebe. On obično nestaje nakon trudnoće, ali žene sa GDM i njihova deca su u povećanom riziku za razvoj dijabetesa 2 kasnije tokom života.
Prevencija dijabetesa tipa 2
Iako postoji niz faktora koji utiču na razvoj dijabetesa tipa 2, evidentno je da najveći uticaj ima neadekvatni životni stil i ponašanje, i to najčešće nepravilna ishrana i neaktivni (sedentarni) način života.
Randomizirane kontrolisane studije iz raznih zemalja, uključujući Finsku, SAD, Kinu i Indiju, dokazale su da promena načina života koja uključuje fizičku aktivnost i zdrav način ishrane može odložiti ili sprečiti pojavu dijabetesa tipa 2.
Kontrola dijabetesa
Iako je dijabetes hronična, progresivna bolest, ljudi sa dijabetesom mogu da žive dug i zdrav život ukoliko dobro upravljaju dijabetesom. Ovo uključuje kontrolu ne samo nivoa glukoze u krvi nego i drugih faktora rizika, kao što su visok krvni pritisak i visok nivo holesterola u krvi.
Dobra kontrola dijabetesa, odlaganje ili izbegavanje komplikacija povezanih sa dijabetesom se obezbeđuje adekvatnom ishranom, redovnom fizičkom aktivnošću i pravilnom upotrebom lekova.
Osobama sa dijabetesom je neophodna dostupnost zdravstvene zaštite i redovne posete lekaru. Ljudi sa dijabetesom tipa 1 zahtevaju svakodnevno lečenje insulinom, kao i redovno praćenje nivoa glukoze u krvi.
Pravilna ishrana za osobe sa dijabetesom uključuje smanjenu količinu kalorija kod osoba koje su gojazne, zamenu zasićenih masti u ishrani nezasićenim, unos dijetnih vlakana i izbegavanje upotrebe duvana, alkohola i šećera.
Fizička aktivnost je najefikasnija kada sadrži kombinaciju aerobne fizičke aktivnosti kao što su trčanje, plivanje, vožnja bicikla i treninga snage. Važno je da intenzitet i vrsta aktivnosti budu prilagođeni opštem stanju osobe.
Dijagnoza dijabetesa može opteretiti pojedinca i porodice
Najnovija istraživanja Međunarodne federacije za dijabetes (IDF), su pokazala da polovina ljudi koji žive sa dijabetesom (51odsto) smatra da je njihova dijagnoza opteretila njihove porodice.
Porodice imaju značajnu ulogu u pružanju podrške osobama sa dijabetesom, te im je potrebna adekvatna pomoć i edukacija, kako bi se oslobodili emocionalnih pritisaka koje dijagnoza dijabetesa može doneti.
U svetu, samo 1 od 4 porodice ima pristup programima edukacije u vezi sa dijabetesom. Važno je da zajednice povećaju napore kako bi se obezbedio bolji pristup dijagnostici i lečenju, kao i pravovremeno i adekvatno informisanje porodica.
U tržnom centru “Ušće”, u četvrtak, 14.11.2019. godine od 10-12 časova Gradski zavod za javno zdravlje Beograd će zajedno sa Udruženjem za borbu protiv dijabetesa grada Beograda “Plavi krug”, učestvovati u aktivnostima koje uključuju savetovanje i informisanje građana o faktorima rizika za dijabetes, o prevenciji dijabetesa i načinu unapređenja kvaliteta života osoba sa dijabetesom.
Izvor: N1 Beograd
http://rs.n1info.com/Zdravlje/a543701/Svetski-dan-dijabetesa-Najcesci-tipovi-kontrola-i-prevencija.html