Svake godine 31. maja, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i njeni partneri širom sveta obeležavaju Svetski dan bez duvana.
Ovogodišnja tema je „Duvan i zdravlje pluća“, a obeležava se pod sloganom „Ne dozvolite da zbog duvana izgubite dah“.
Iz Zdravstevnog centra u Vranju poručuju da „kampanja ima za cilj da različite ciljne grupe upozori na zdravstvene i druge rizike koji se povezuju sa upotrebom duvana, kao i da podstakne donosioce odluka da usvoje delotvorne mere, zasnovane na dokazima, kojima se smanjuje upotreba duvana i izloženost duvanu“.
„Ove godine posebna pažnja se posvećuje negativnom uticaju duvana na pluća (od raka do hroničnih plućnih bolesti), zbog značaja ovog organa za celokupno zdravlje i blagostanje ljudi“, kažu u ZC Vranje.
Kampanja Svetski dan bez duvana 2019 ima ulogu da ukaže na važnost zdravlja pluća za postizanje ukupnog zdravlja i blagostanja i posledice pušenja na zdravlje pluća, na veliki broj smrtnih slučajeva i plućnih bolesti širom sveta izazvanih duvanom, uključujući hronične respiratorne bolesti i rak pluća, na povezanost upotrebe duvana i tuberkuloze, kao i na posledice izloženosti duvanskom dimu na zdravlje pluća kod ljudi svih uzrasta.
„Kontrola duvana mora postati prioritet vladama i zajednicama širom sveta kako bi se ostvario cilj održivog razvoja da se do 2030. godine za trećinu smanji prevremena smrtnost usled nezaraznih bolesti. U cilju smanjenja upotrebe duvana i izloženosti duvanskom dimu sve države treba da implementiraju Okvirnu konvenciju o kontroli duvana Svetske zdravstvene organizacije, što podrazumeva implementaciju i sprovođenje najefikasnijih mera za smanjenje ponude i potražnje duvana i duvanskih proizvoda“, poručuju iz vranjskog ZC.
Značajne bolesti povezane sa upotrebom duvana:
Rak pluća. Pušenje duvana je najvažniji faktor rizika za rak pluća, koji je globalno odgovoran za dve trećine smrtnih slučajeva usled ove bolesti. Izloženost duvanskom dimu u kući i na radnom mestu takođe povećava rizik od raka pluća, a prestanak pušenja može da smanji rizik od nastanka ove bolesti. Deset godina nakon prestanka pušenja, rizik se smanjuje za otprilike polovinu u poređenju sa osobom koja puši.
Hronične bolesti organa za disanje. Pušenje duvana je vodeći uzrok hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP), stanja u kojem nagomilana sluz u plućima dovodi do bolnog kašlja i teškoća pri disanju. Rizik od pojave HOBP je posebno izražen kod osoba koje su u ranom uzrastu počele da puše, s obzirom da duvanski dim značajno usporava razvoj pluća.
Bolesti koje se javljaju tokom čitavog života. Odojčad koja su izložena toksinima iz duvanskog dima, zbog toga što je majka bila pušač ili izložena duvanskom dimu iz okruženja, često imaju slabiji razvoj pluća i njihove funkcije.
Tuberkuloza. Pušenje i izloženost duvanskom dimu su važan faktor rizika za infekciju tuberkulozom. Pušenje takođe povećava rizik od ponavljanja bolesti i smrtnosti.
Zagađenje vazduha. Duvanski dim značajno zagađuje vazduh u zatvorenim prostorima jer sadrži oko 7000 hemijskih sastojaka, od kojih je najmanje 69 kancerogeno. Iako duvanski dim može biti nevidljiv i bez mirisa, može se zadržati u vazduhu duže od pet časova.
J.R.