Srpska pravoslavna crkva danas obeležava dan svete Jelene Balšić, treće kćeri kneza Lazara Hrebeljanovića.
Kao treća ćerka, Jelena je rođena 1369 godine, a odrasla je na dvoru svog oca, kneza Lazara, i majke, kneginje Milice, koja je pripadala bočnoj liniji Nemanjića. Pored Jelene, oni su imali još sedmoro dece. Kao veliki ljubitelj knjige i obrazovana osoba, nazivana je „Učena“. U Zeti su je zvali i „gospođom Lenom“.
Udala se za znatno starijeg, Đurađa II Stracimirovića Balšića, gospodara Zete (koji je na taj način učvrstio veze sa srpskom vladajućom porodicom, s obzirom da mu je majka Milica bila ćerka kralja Vukašina Mrnjavčevića). Na svom dvoru, u Ulcinju, Jelena se posvetila podizanju i vaspitavanju dece. Boravili su i u Baru.
Bila je poznata kao pokrovitelj i zaštitnik svih pravoslavnih crkava u svojoj državi.
Posle smrti supruga, 1403. godine u Ulcinju, Jelena je pomišljala da se zamonaši, ali pošto je njen sin Balša III sa samo sedamnaest godina preuzeo vladanje državom, odustala je od toga. S beskrajnim žarom i energijom borila se za očuvanje Zete, prvenstveno od mletačke ekspanzije.
Na zemaljskom saboru u Baru, koji je sazvala početkom 1404. godine, potvrdila je da postavlja na presto svog sina Balšu, kao i da će mu do njegovog punoletstva pomagati u upravljanju državom. Pošto je njen sin sa vojskom, 1410. godine, krenuo na Skadar, pustošeći njegovu okolinu i opsedajući gradsku tvrđavu, Jelena se u decembru 1411. udaje za bosanskog humskog vojvodu, Sandalja Hranića.
Jelena je umrla 1443. godine, a sahranjena je u crkvi svete Bogorodice, na ostrvu Beška (Beška gorica) Skadarsko jezero. Iako je važila za učenu, u znak obeležavanja dana, od 2007. godine uvedena je Nagrada za književnost „Jelena Balšić“.
Sveta liturgija povodom slave je služena u manastiru sveti Pantelejmon u Lepčincu.