U petak 21. decembra 2018. godine biće otvorena izložba Anastasa Jovanovića – ,,Umetnost i novi mediji” autorke msr Danijele Vanušić. Izložba će biti otvorena u velikoj sali Galerije Narodnog muzeja u Vranju sa početkom u 19 časova.
Izložbu će otvoriti Isidora Savić, kustos istoričar umetnosti Muzeja grada Beograda i Saša Stamenković, direktor Narodnog muzeja Vranje
Organizatori izložbe su Narodni muzej Vranje i Muzej grada Beograda.
Šteta, šteta. Sve je bilo toliko interesantno, sve me je toliko interesovalo, a sada je sve prošlo – Anastas Jovanović
„Prvi litograf, prvi fotograf, prvi tipograf“ – sve su to epiteti kojima se označava suština jedne od najintrigantnijih umetničkih ličnosti srpske moderne istorije. U „herojskom dobu“ oslobođenja od osmanske vlasti i postepene izgradnje srpske nacionalne države, Anastas Jovanović je bio učesnik društvenih zbivanja, pažljivi posmatrač i umetnički hroničar sveta u kome je živeo. Još na početku svog profesionalnog formiranja, dok je u prvoj Državnoj štampariji u Srbiji učio tipografski zanat, Jovanović je razumeo simboličnu moć vizuelnih znakova i njihovog komunikacionog delovanja. Zahvaljujući upornosti i talentu, uspešno je savladao rezačku veštinu i u rekordnom roku uspeo samostalno da izradi matrice pisanih ćiriličnih slova neophodne za štampanje Srbskog bukvara. Na osnovu ovog poduhvata Jovanović je postao deo „planirane elite“ i, kao stipendista kneza Miloša, poslat na umetničke studije u Beč. U carskoj prestonici upoznao je složeni svet bidermajer kulture, mesto susreta klasične akademske tradicije i novih medija masovne proizvodnje slika. Tu je razvio i jedinstven, lojalan i blizak odnos sa kneževima dinastije Obrenović, koji će presudno uticati na njegovo stvaralaštvo. Kao akademski obrazovan umetnik, vrstan litograf i talentovan fotograf, tokom druge polovine 19. veka ovekovečio je sve viđene ličnosti svog doba, vizuelizovao i popularizovao srpsku istoriju, njene savremene protagoniste i heroje, osmislio prve državne višemedijske svečanosti i dizajnirao poštanske marke i medalje. Svojim stvaralaštvom prenosio je iz Evrope u Srbiju umetnička i tehnološka dostignuća i, u skladu sa svojom prirodom i habitusom, postao prvi višemedijski umetnik moderne Srbije.
Slobodan pristup savremenim medijskim tehnologijama, sklonost ka eksperimentu, istraživanje medijske kulture i novih mogućnosti vizuelnih umetnosti kao i radoznalost koja ga nikada nije napuštala, učinili su Anastasa Jovanovića modernim ekvivalentom renesansnog „univerzalnog čoveka“.