Srpska pravoslavna crkva, kao i njeni vernici danas slave Sretenje Gospodnje. Ovaj praznik se kod hrišćana slavi na 40. dan od Božića, te se svake godine obeležava 15. februara.
Sretenje se slavilo i kao Dan državnosti Srbije do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega se ukida, a onda 2002. godine ponovo počinje da se slavi kao Dan državnosti Srbije.
Na današnji dan se dogodio prvi susret Boga i čoveka pod svodovima jerusalimskog hraman i sretenje novorođenog Mesije koga je u naručije primio Simeon Bogonosac. Ovaj praznik je veoma važan za hrišćanski narod, jer je to prvi susret Spasitelja sa ljudima.
Kada je ovaj praznik u pitanju, postoji verovanje da se na današnji dan sreću zima i leto. Ako na Sretenje osvane sunčan dan, a medvedi uplašeni od sopstvene senke vrate se u zimski san, veruje se da će biti zime još šest nedelja.
Običaji nalažu da se na današnji dan obavezno pale sveće, jer se veruje da plamen sveće štiti kuću od raznih nesreća.
Najzanimljivije od svih verovanja koja su vezana za ovaj praznik jeste verovanje da mlade devojke treba da paze danas koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru.